

Mjesto za sve maketarske teme i dileme
|
Vidi prethodnu temu :: Vidi sljedeæu temu |
Autor |
Poruka |
| hornet
 | Èlan od: 17 Lis 2005 | Poruke: 1985 | |
|
Upisano: Èet Velj 02, 2006 8:12 pm Naslov poruke: Poèetak u HR |
|
|
Pa vrijeme je da se pokoja napiše i o samim poèecima avijacije u HR.
Dakle ing. Slavoljub Penkala konstruirao je i napravio prvi avion u HR 20.06.1910. i odmah ubrzo izveden je i prvi let (5.07.). Za svog pomoænika uzeo si je 18-godišnjaka Dragutina Novaka kojeg je nauèio sve o samoj konstrukciji aviona i usadio mu je ljubav prema tada novom dostignuæu u samo par mjeseci zajednièke suradnje, iako je Penkala sam ponekad rulao i isto dopuštao još nekima na avionu je letio samo Novak.
Fotke Penkalina aviona. Na prvoj je sam Penkala na pilotskom sjedištu dok je na drugoj avion ispred Penkalina hangara na Èrnomercu.
Treba još nadodati da je donja ploha i rep Penkala prijavio kao svoj patent a avion se upravljao pomoæu volana. Nakon nekoliko pokusa Penkala je na avion ugradio i elerone.
Avion nakon svih preinaka
Nažalost nakon Novakova pada u 10. mjesecu nakon što je preforsirao moguænosti aviona Penkala je odustao od daljneg prouèavanja letenja, tako da je nakon samo 4 mjeseca prekinuta suradnja i Penkala nalaže Novaku da razmontira avion.
U to doba je i zagrebaèki fotograf srbin Mihailo Merèep uvidio da letenje ima potencijala te se udružuje sa slovencima braèom Rusjan, koji su veæ odprije izraðivali avione u Sloveniji, i odluèuje financirati njihov daljnji razvoj u Zagrebu, te u tu svrhu gradi hangar do penkalina.
Prvi Rusjan-Merèepov avion (11.1910.)
avionom se upravlja "na ruksak" (vidi prvu sliku). Iako se Merèep hvalio da je on pilot i konstruktor i u tadašnjoj državi pokupio svu slavu on nije bio ništa drugo no financijer, na avionu je letio samo Eduard Rusjan.
Kad je Merèep vidio da posao ide svojim tokom odluèio je organizirati prvi javni let iznad Zagreba a odmah potom i u Beogradu.
Rusjanov let u ZG (ali ne onaj javni koji se zbio 27.12.1910.)
Nakon uspješnog javnog leta u ZG ekipa seli u BG i ondje unatoè lošem vremenu Rusjan i Merèep odluèuju da avion poleti i prilikom tog leta (07.01.1911.) E. Rusjan pada i pogiba.
Rusjanov pad i mjesto pada u BG
nastavak u slijedeæem postu  |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| hornet
 | Èlan od: 17 Lis 2005 | Poruke: 1985 | |
|
Upisano: Èet Velj 02, 2006 9:00 pm Naslov poruke: |
|
|
nakon Rusjanovog pada u BG, Merèep se našao na èudu jer nije imao više pilota a sam nije znao letiti pa se dao u potragu za novim pilotom i pronašao ga u Novaku koji je od razlaza s Penkale besposlièario u susjednom hangaru a uz to bio mu je savršen jer samozatajni Novak neæe puno postavljati pitanja sve dok mu se omoguèava letjeti, te tako Novak u drugom mjesecu dolazi kod Merèepa i zapoèinje suradnju s Joškom rusjanom koji je do tad veæ napravio repliku aviona koji se srušio u Bg ali mu Novak ugraðuje volan i pedale a odbacije upravljanje "na ruksak"
Rusjan-Novakov avion u ZG
i tako zapoèinje uspješna suradnja iako to Merèep reklamira kao svoje avione.
drugi R-N avion (napravljena su dva takva za prodaju)
Jedan je završio u Srbiji (privatno)-- Merèep nije dopustio Novaku ni da napravi probne letove kako u ZG tako niti prilikom same prodaje u BG
Drugi avion je prodan ali se nezna gdje i komu, poslan je vlakom ali nitko nezna gdje
treæi R-N avion (08.1911.)
U vrijeme kad je napravljen ovaj avion u Zg dolazi èeh Jan Èermak s avionom Libelle koji je izgradio u Pragu u suradnji sa slovencem Stankom Bloudekom (sagradio skijaèki skakaonicu na Planici)
Libelle i Èermak
Dolazak Èermaka Merèep odmah koristi i reklamira kako organizira drugi javni let u ZG meðutim dolazak Èermaka nije imalo nikakve veze s njim osim što mu je Merèep ustupio hangar te Èermak sam leti iznad ZG. Ipak Merèep dogovara zajednièki nastup u Sofiji. Èermak se slaže i Merèep šalje Novaka prije da se naðe sa èermakom a on æe nakadno doæi s avionom. Avion nikad ne stiže u Sofiju te se nezna kako je završio (vjerovatno je prodan) iako se njegov motor nalazio u hangaru nakon Novakova povratka.
Poèetkom 1912. Rusjan i Novak napravili su svoj èetvrti avion zajednièkim snagama kojeg Merèep iz samo svog razloga taji sve do priredbe u Beèu 06.1912. kada je Novak doživio neugodno iznenaðenje Merèepovim neslaganjem da on poleti veæ angažiranjem nekog od prisutnih na priredbi. Taj netko uspijeva razbiti avion za vrijeme rulanja i Novak razoèaran se vraèa u ZG gdje zajedno s J. Rusjanom popravlja avion.
èetvrti R-N avion
Novakov let
Tek tada, nakon što Novak veæ leti dvije godine javnost saznaje za njega, kada Merèep organizira 3. javni nastup.
 |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| hornet
 | Èlan od: 17 Lis 2005 | Poruke: 1985 | |
|
Upisano: Èet Velj 02, 2006 9:35 pm Naslov poruke: |
|
|
Nakon uspešnog 3. javnog leta 4.08.1912. Merèep i Novak odlaze u Osijek te odmah potom na priredbu u Budimpeštu gdje 20. i 21.08. ostvaruju pobjedu. Ta pobjeda se Novaku priznala kao letaèka dozvola.
Budimpešta
Peti "Žuti" R-N avion
Peti i posljednji avion je identièan èetvrtom samo što je obojan u žuto napravljen je tokom zime 1912.-1913.
I nakraju dolazi do raspada daljnje suradnje Joška Rusjana i Novaka, kada Rusjan vjerovatno isprovociran stalnim Merèepovim podmetanjima i lažima jednostavno odlazi iz ZG. To se zbilo odmah poslije posljednjeg Novakovog leta iznad Zagreba 20.04.1913. kad je Novak letio na èetvrtom avionu
Pred letenje: Novak (pilotska kapa i jakna), J. Rusjan (bijeli ðemper), Merèep (šilterica)
Posljednji novakov let nad ZG
Nakon raspada ekipe u Grazu je organiziran javni Novakov let (4.05.1913.) naveliko reklamiran kojom je prilikom Merèep dobro zaradio, meðutim na dan priredbe padala je jaka kiša ali Merèep ipak nalaže Novaku da poleti što on nevoljno i èini no uslijed jake kiše, što je uzrokovalo i slabu vidljivost, prilkom slijetanja Novak udara u pod pod kutom i razbija avion i sebe. Odalzi u bolnicu gdje æe biti zadržan 20tak dana dok Merèep veæ drugi dan odlazi u Zg bez da uopæe pita kako je Novak. Austrijske novine nakon što uvide s kim imaju posla napadaju Merèepa te ga tako tjeraju da ipak podmiri bolnièke troškove. To je ujedno i sam kraj Novakovog letenja za Merèepa koji je ujedno i kraj Merèepove karijere u zrakoplovstvu jer bez Novaka i Rusjana on je bio nitko i ništa.
Unatoè njegovim (Merèepovim) smicalicama treba mu se priznati zasluge, jer bez njega nebi bilo ni Rusjan-Novakove suradnje.
Eto toliko od mene o ovim pionirima zrakoplovstva u HR no to nisu jedini jer je bilo i drugih koji su se okušavali, no o tome æu neki drugi put. Takoðer æe biti i ponešto o Novaku u ww1.
Napomena:
Sve fotke su iz knjige Z. Klapèiæ: Posrtanje u nebo dok su informacije i iz nekih drugih izvora |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| ZacP
 | Èlan od: 30 Lis 2005 | Poruke: 355 | Mjesto: Zagreb |
|
Upisano: Èet Velj 02, 2006 10:46 pm Naslov poruke: |
|
|
Baš mi je bio gušt proèitat/pregledat ovaj post!  _________________ ZacP
"StoneHeart"
Ze-Ro Decals
F. William Engdahl "Stoljeæe rata" - proèitati |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| 0viking0 Moderator
 | Èlan od: 17 Lis 2005 | Poruke: 2977 | Mjesto: Zagreb - Croatia |
|
Upisano: Èet Velj 02, 2006 11:45 pm Naslov poruke: |
|
|
Super èlanak... _________________ paulusvictor |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| frka
 | Èlan od: 16 Lis 2005 | Poruke: 1508 | |
|
Upisano: Pet Velj 03, 2006 8:57 am Naslov poruke: |
|
|
Sjajno, samo nastavi. Kako se moze doci do knjige Z. Klapcic koju spominjes kao izvor? |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| von Stuck Administrator
 | Èlan od: 08 Lis 2005 | Poruke: 3470 | Mjesto: Zagreb |
|
Upisano: Pet Velj 03, 2006 9:12 am Naslov poruke: |
|
|
Hvala na ovome, stvarno jako dobro. |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| Grunf Administrator
 | Èlan od: 24 Lis 2005 | Poruke: 7768 | Mjesto: Zagreb |
|
Upisano: Pet Velj 03, 2006 10:20 am Naslov poruke: |
|
|
Super  |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| hornet
 | Èlan od: 17 Lis 2005 | Poruke: 1985 | |
|
Upisano: Pet Velj 03, 2006 11:44 am Naslov poruke: |
|
|
frka Napisao/la: | Sjajno, samo nastavi. Kako se moze doci do knjige Z. Klapcic koju spominjes kao izvor? |
Nisam je nigdje uspio pronaæi, po netu nisam niti gledao, posudio sam je u knjižnici, uz ovu knjigu pronašao sam i knjigu "Hrvatski Ikar" o D. Novaku.
PS
drago mi je da vam se sviða |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| Mario Raguž
 | Èlan od: 09 Stu 2005 | Poruke: 1284 | Mjesto: Dubrovnik |
|
Upisano: Pet Velj 03, 2006 9:47 pm Naslov poruke: |
|
|
Citat: | Kako se moze doci do knjige Z. Klapcic koju spominjes kao izvor?
|
Ja sm moju dobio od direktpra ZL Dubrovnik, jer su i oni bili pokrovitelji izdavanja iste. |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| hornet
 | Èlan od: 17 Lis 2005 | Poruke: 1985 | |
|
Upisano: Ned Velj 05, 2006 11:49 pm Naslov poruke: |
|
|
Evo kako sam obeèao dodati æu još par "poèetaka"
Pošto je o ovim pilotima jako malo znano ponovno sam podatke i fotke uzeo iz veæ spomenute knjige.
Milan Uzelac
Zapovjednik zrakoplovstva K.u.K.-a, bio je i jedan od onih nekolicine ostalih kojem je Penkala dopuštao da rula njegov avion, prije ratnih vremena prevaljuje udaljenost od 400 km u 4 sata leta što je smatrano velikim uspijehom.
Slavoljub Šoštarko
Vozaè moto-utrka gradi avion u Zg na prijelazu 1911-12. Nezna se gdje je i kad toèno letio ako je uopæe letio ali je tom prilikom (možda je samo bio pokušaj leta) avion uništen
Ivan Sariæ - studeni 1910.
Hrvat iz Subotice (koja je tad bila u sastavu A-U).
Navodno je fotografirao ili skicirao neki avion tokom posjeta Parizu i prema tome napravio svoj avion
U Srbiji se danas uz Merèepa takoðer smatra pionirom zrakoplovstva i njemu u èast izdana je poštanska marka
Guido Prodam
Roðeni Rijeèanin (otac veliki talijan) koji se kasnije seli u Budimpeštu i ondje leti ali se nezna kad je toèno zapoèeo.
U 12. 1911. nastupau rijeci i tom prigodom postaje prvi pilot u monarhiji koji leti nad morem
17.05.1912. Ponovno u Rijeci gdje mu tokom leta dolazi do kvara na avionu i biva prisiljen se spustiti na more, avion je potonuo a on ostao neozlijeðen, tako da je opet bio prvi koji se spustion na more.
Nastupao je i na natjecanju u Budimpešti gdje je osvojio druo mjesto, prvo je osvojio Novak (spomenuo sam postovima prije). Tokom rata leti u Flik 17D a u 7.1918. srušen je od strane 5 RAF aviona nakon èega ostaje invalid.
Viktor Klobuèar
Pobjednik prvenstva u jedrilièarenju 1912-13. Zapovjednik pomorske avijacije K.u.K.-a od poèetka 10.1911. do 02.1913. kada nakon dvije nesreæe zaredom napustio zrakoplovstvo. Iste godine u 10. mjesecu ukrcava se na SMS Kaiserin Elisabeth i otplovljava za aziju. Rat ga je "našao" u Kini gdje je prilikom napada Japanaca brod potopljen a on ostao u zarobljeništvu do 1919.
I na kraju Jozef Mickl (Aut) koji je konstruirao hidroavione u Puli gdje se nalazio od 1910. A probni pilot bio mu je Stefan Drakuliæ iz Rijeke
jedna od hidrobaza u Istri
Tromotorac kojeg je prvi iskušao S. Drakuliæ
Hidroavion u letu nad istrom
Crtež koji sam našao na netu Mickl (Oeffag)
Još bi dodao da sam dosta proveo na netu kako bi uspio pronaæi više podataka o njima ali je to gotovo nemoguæe i jedino što sam iskopao a da nema u knjizi je ovaj posljednji crtež.
Nisu oni svi hrvati ali su sastavni dio HR povijesti |
|
Natrag na vrh |
|
 |
|
Upisano: Pon Velj 06, 2006 2:15 am Naslov poruke: |
|
|
Svaka èast.Još si jednom napravio odlièan posao.Meni,a vjerujem i veèini ove publike si približio ovaj dio naše povijesti.Živio i pisao nam dalje! |
|
Natrag na vrh |
|
 |
|
Upisano: Uto Velj 07, 2006 10:14 am Naslov poruke: |
|
|
Nisam mogao dobit bolji odgovor na ono sto sam pitao neki dan. Svaka cast  |
|
Natrag na vrh |
|
 |
| hornet
 | Èlan od: 17 Lis 2005 | Poruke: 1985 | |
|
Upisano: Uto Velj 07, 2006 8:03 pm Naslov poruke: |
|
|
Stoji mi novi Husar veæ tjedan dana odmah do kompa i tek sad vidim da u njemu ima o hidroavionima Lohner L i prièa o prvom potapanju iz zraka podmornice u povijesti koji se dogodio na ulazu u Kotorski zaljev s hidroavionima L132 i L135 od kojih je kasnije nastao i gore spomenuta G serija
Ok ta prièa veæ spada u slijedeæu WW1 rubriku |
|
Natrag na vrh |
|
 |
|
|
Ne možete slati svoje poruke u ovom forumu Ne možete odgovoriti na teme ili poruke u ovom forumu Ne možete izmijeniti vlastite poruke Ne možete obrisati vlastite poruke u ovom forumu Ne možete glasati u anketama foruma
|
Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group Prerada na hrvatski jezik.
Igloo Theme Version 1.0 :: Created By: Andrew Charron
|