Otvoreni maketarski forum Forum Indeks


Mjesto za sve maketarske teme i dileme
 
 FAQFAQ   TražiTraži   Lista članovaLista članova   Grupe korisnikaGrupe korisnika   RegistracijaRegistracija   ProfilProfil   PrijavaPrijava 

Prijavi se za provjeru privatnih porukaPrijavi se za provjeru privatnih poruka   

SUTRA NA ARTE - NOVI DOKUMENTARAC O SZENT ISTVANU
Idi na stranicu 1, 2  Naprijed
 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Otvoreni maketarski forum Forum Indeks -> - od početaka do 1918.
Vidi prethodnu temu :: Vidi sljedeću temu  
Autor Poruka
frka

Član od: 16 Lis 2005
Poruke: 1413
PorukaUpisano: Pet Lis 31, 2008 5:15 pm    Naslov poruke: SUTRA NA ARTE - NOVI DOKUMENTARAC O SZENT ISTVANU Citiraj ovaj komentar

Sutra u 21:00 na kanalu ARTE je novi dokumentarac o SZENT ISTVANU, ispričan iz malo drugačijega kuta. Baš me zanimaju komentari.


Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
zbocek
Gost
PorukaUpisano: Pet Lis 31, 2008 5:19 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Možeš mi snimiti, please?
Natrag na vrh
pozarart

Član od: 06 Lip 2008
Poruke: 495
Mjesto: Opatija
PorukaUpisano: Pet Lis 31, 2008 11:30 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Nažalost ne vidim, bilo bi dobro i da neka naša TV otkupi emisiju o ovako zanimljivoj temi.!!!!
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail Posjeti web-site
frka

Član od: 16 Lis 2005
Poruke: 1413
PorukaUpisano: Pet Lis 31, 2008 11:47 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

No problems Zbocek, već imam dvd!
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan

Član od: 22 Svi 2008
Poruke: 410
Mjesto: Svicarska
PorukaUpisano: Sub Stu 01, 2008 8:35 am    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Ja sam to vec postirao na forumu pod internet linkovi, pa neka moderator izbrise moj post da nije duplirano.

http://www.maketarstvo.net/forum/viewtopic.php?t=10774

Torpedos im Morgengrauen

Za sve ljubitelje austro-ugarske mornarice 01.Novembra. na televiziskom kanalu ARTE, u 21.00, dokumentarni film proizveden 2007. godine Njemacka/Austrija "Torpedos im Morgengrauen" o potonucu Szent Istvana.
Svakako Pogledati!!!!!
Tko propusti repriza ARTE slijedeci dan u 01.00 ili 27. November 2008 u 20.15 Uhr na ORF 2 .

http://www.texxas.de/tv/Torpedos+im+Morgengrauen.html
http://www.cinefacts.de/tv/details.php?id=krkbe2000000000001438319
http://www.zdf.de/ZDFde/inhalt/28/0,1872,1404028_idDispatch:8094220,00.html
http://renderring.wordpress.com/2008/10/15/doku-tod-im-morgengrauen/

http://www.nationalgeographic.de/php/magazin/topstories/2008/11/topstory1b.htm

U casopisu National Geographic Deutschland vec pisu da je monarhija sparala na novcu, odnosno celiku, kod gradnje i da prostor kotlovnice nije bio dovoljno oklopljen, i postavljaju pitanje sto misle citatelji da li su talijani znali za tu slabu tocku??Milan

Na zadnjem linku su tri ineresantna trailer-a iz filma ,jedan je originalni snimak potonuca sniman sa Tegetoffa.
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
frka

Član od: 16 Lis 2005
Poruke: 1413
PorukaUpisano: Sub Stu 01, 2008 12:53 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

U filmu se vidi dosada definitivno najbolja i najkompletnija verzija originalnog dokumentarnog snimka prevrtanja. Stvarno je super oštra i vidi se puno detalja broda. Na kasnijim kopijama koje su koristili razni dokumentarci je sve daleko mutnije, a i rezane su pa dijelovi jednostavno nedostaju.
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Alaska

Član od: 08 Svi 2007
Poruke: 450
Mjesto: Njemacka
PorukaUpisano: Sub Stu 01, 2008 1:20 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Usteda na oklopu: to je de facto kompromis izmedju uvjerenja autora teksta (stecenog prema starim mitovima i ogovaranju o losoj kvaliteti posla kod Danubiusa u Rijeci, da tamosnji radnici nisu znali raditi ili da se stedilo na kvalitetnom materijalu) i pokusajima uvjeravanja nas savjetnika kako oklopna zastita nije namijenjena obrani od torpeda, nego samo granata. I ne mos uvjeriti umjetnike da jedno s drugim nema veze, te da je bolje imati siru "crash-zonu" (veci razmak izmedju vanjske oplate trupa od protutorpedne pregrade), nego debeli oklop par metara ispod vode, koji je uz to cesto previse krut da bi izdrzao eksploziju torpeda. Bilo je tu jos vecih gresaka, ali smo barem nastojali malo smanjiti "gubitke". Publici ce sigurno biti zanimljivo vidjeti kako klipovi parnog stroja sve sporije rade jer nestaje pare, ali je S.I. imao turbine, znaci nix klipovi. A da su Talijani specijalno modificirali torpeda da pogode bas to mjesto, to nije moguce cak ni danas sa "smart missiles".
_________________
Sve sto plovi moje!
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan

Član od: 22 Svi 2008
Poruke: 410
Mjesto: Svicarska
PorukaUpisano: Sub Stu 01, 2008 6:00 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Pozdrav Alaska,
Mozda sam negdije i procitao ali nikako da se sjetim, O.K. sto govoris o parnim turbinama, mislis na glavni pogon, a kakvi su bili pomocni strojevi za proizvodnju el. energije, neophodnu za pogon crpki za ispumpavanje kaljuze i smanjivanje kolicine vode nastale prodorom, da li su bili generatori pogonjeni turbinom ili parnim stapnim strojevima?
Najcesce se bitka sa prodorom vode gubi kada prestanu raditi crpke/pumpe zbog nestanka el. energije i onda "kola idu nizbrdo".
A sto se tice pogotka torpeda, to je za ono doba i tako bio sretni pogodak.
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
Josip

Član od: 25 Tra 2008
Poruke: 632
Mjesto: Ljubljana
PorukaUpisano: Sub Stu 01, 2008 6:55 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Oko toga, dali su Italjani išta znali i šta su znali ili ne...
Svi primorski i istarski gradovi imali su visok postotak građana italjanske nacionalnosti, kojima nije bilo svejedno kada je njihova matica bila u ratu sa Austrougarskom.
Svakako bi mogli govoriti o utjecaju 5. kolone u škverovima, sidrištima itd.

Josip
_________________
Live & let die
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Essex
Gost
PorukaUpisano: Sub Stu 01, 2008 8:57 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Alaska Napisao/la:
Publici ce sigurno biti zanimljivo vidjeti kako klipovi parnog stroja sve sporije rade jer nestaje pare, ali je S.I. imao turbine, znaci nix klipovi


Nevjerojatno, kakve greške Rolling Eyes
Svi su a-u bojni brodovi bili žrtve kronične štednje i premale istisnine, na koju se želilo smjestit što je više moguće topova i oklopa. Stoga su bili prespori i nedovoljno zaštićeni u podvodnom dijelu trupa, pogotovo ako se npr. usporede s bojnim brodovima tadašnjih njemačkih saveznika. Prije nego što je KuK mornarica uopće počela gradit klasu TEGETTHOFF, 1909. kapetan Alfred von Koudelka poslan je u Berlin da se upozna s tehničkim karakteristikama i rješenjima bojnih brodova koje su Nijemci tada planirali, odnosno gradili. Bilo mu je dopušteno da pregleda najnovije projekte (klasu KAISER i KÖNIG) koji su zaista imali odličnu oklopnu i podvodnu zaštitu. Nijemci su snažno preporučili Austrijancima da značajno povećaju podvodnu zaštitu, da uopće ne postavljaju vodonepropusna vrata između odjeljaka smještenih ispod vodne linije, da povećaju istisninu na min. 21.000 t i da reduciraju broj glavnih topova s 12 na 10. Izgleda da Austrijanci uopće nisu čekali da se Koudelka vrati s izvještajem već je projekt novih bojnih brodova odabran i gradnja je odobrena prije negoli je izvještaj uopće pročitan! Glavni projektant a-u mornarice, ing. Siegfried Popper, bio je 1907. umirovljen zbog lošeg vida i mnogi danas upiru prstom u njega kao glavnog krivca za lošu kvalitetu brodova jer je, kako tvrde, bio slijep prilikom gradnje brodova (nakon umirovljenja nastavio je radit kao savjetnik u STT di su prve tri jedinice građene) - iako je i on sam smatrao izabrani projekt preslabim!
Glavni (od mnogih!) problema klase bila je zaista jako slaba podvodna zaštita. Tijekom projektiranja nedovoljno je iskušan novi sustav podvodne zaštite, koji se, teorijski, sastojao od dvostrukog dna s tzv. "ekspanzijskim prostorima". Zbog malih dimenzija trupa nije bilo moguće povećat te "ekspanzijske prostore" na dostatnu veličinu, stoga je svaka podvodna eksplozija mogla lako uništit obje zaštitne stijenke. Dva su broda klase TEGETTHOFF upravo tako i izgubljena. Dok su tadašnji njemački bojni brodovi imali između vanjske oplate i unutarnje protutorpedne pregrade "crash zone" (kako Alaska veli) od 4,5 m, klasa TEGETTHOFF je imala taj međuprostor od samo 2,45 m. Njemački bojni brodovi nisu imali vodonepropusna vrata između odjeljaka ispod vodne linije (da bi se ušlo iz jednog takvog odjeljka u drugi, moralo se ljestvama popeti do najbližih vrata iznad waterlinea), a činjenica što su ih a-u brodovi imali nije ih uopće činila sigurnijim jer je čitav taj sustav bio kompliciran i nepraktičan u slučaju nužde.
A što se tiče SV. STJEPANA, on je zaista bio najgora jedinica klase (bez da sad ulazim u razloge toga). Dovoljno je samo spomenuti kako su mu čudno bile postavljene pogonske osovine, potpuno drugačije nego na sestrinskim mu brodovima. Posljedica toga bila je da se brod počinjao opasno naginjati svaki put kad bi kormilo bilo zakrenuto više od 10° u odnosu na uzdužnu os broda. Zbog toga je najstrože bila zabranjena svaka nagla i ekstremna promjena smjera.
A upravo tako se izbjegavaju torpeda
Natrag na vrh
milan

Član od: 22 Svi 2008
Poruke: 410
Mjesto: Svicarska
PorukaUpisano: Sub Stu 01, 2008 11:32 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Pogledao film i naprosto sam odusevlje, izvrsno napravljeno.Cestitke cijeloj ekipi.
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
Alaska

Član od: 08 Svi 2007
Poruke: 450
Mjesto: Njemacka
PorukaUpisano: Ned Stu 02, 2008 1:00 am    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Priznajem da je kvalitetno radjeno, ali se vidi da je rijec o stapnim parnim pogonskim strojevima (de facto na jednom ledolomcu u Hamburgu, brod-muzej). Da li netko zna gdje su snimane palubne scene? Mala pomoc: dvocijevne kule na pramcu i krmi i po dvije dvocijevne na svakom boku... Brod muzej u Europi i to u susjedstvu...
Mene je uz spomenuto vlastito cjepidlacenje smetala samo jedna stvar: nigdje se ne govori zasto se trebalo napasti Otrantsku barazu. "Umjetnicki komentar" da je trebalo probiti talijansku blokadu i time dobiti rat ne pije vodu, radilo se o barazi koja je trebala (manje vise neuspjesno) sprijeciti prolazak njemackih (i austrougarskih) podmornica na Sredozemlje i natrag iz baza u Puli i Boki. Da je Horthy to pretvorio u veliku akciju, e da bi zaposlio i bojne brodove, tj. njihove posade, to je druga prica. Da su ga iz Beca na to tjerali, isto nije bas tako, no sigurno se htio iskazati, covjek je bio jako umisljen. Znatizeljan sam na slijedece poruke na ovom topicu.
_________________
Sve sto plovi moje!
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan

Član od: 22 Svi 2008
Poruke: 410
Mjesto: Svicarska
PorukaUpisano: Ned Stu 02, 2008 9:33 am    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Sve je ovo tocno sto si napisao ali istini za volju ne treba biti tako strog, jer kada pogledam neke druge vaznije teme Bismarck,Pearl Harbour , itd.. iz moje zbirke, namece mi se zakljucak da niti jedan dokumentarac nije dao odgovor na sve vezano za tematiku nego su lijepa dopuna jedan drugome i po meni je u tome ljepota svega jer uvijek ostaje motiv da se napravi neki novi koji ce sve prikazati iz nekog novog kuta.
Sto se tice admirala Horty-a meni osobno je on simpatican lik iz tog doba,usprkos njegovom kasnijem koketiranju i sa samim Hitlerom, i jos ne zavrsene diskusije i u samoj Madjarskoj o njegovoj ulozi u progonu Zidova u Budimpesti, ali tada je on bio mladi, dinamicni, oficir u admiralitetu i kako to prilici mladom buntovnistvu, htio je donjeti neke promjene i pokrenutu stanje sa mrtve tocke.Po meni je greska bila u pokretanju sporih i teskih brodova skupa sa brzim ,tzv.rapid kreuzer, kao legendarna "Novara" na prepad na otrantsku barazu.Ali zbog svojih zelja da nesto ucini bio je i poslije WWI cijenjen u krugovima zemalja naklonjenim Njemackoj politici pa je tako bio i uvazeni gost kod porinuca njemackih bojnih brodova.

Pitanje u vezi broda gdje su scene snimane , da nije u Grckoj , na brodu-muzeju Averoff?
http://www.hnsa.org/ships/averoff.htm



milan: poruka promijenjena dana: Čet Stu 06, 2008 11:10 am; prepravljeno ukupno 1 puta
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
Essex
Gost
PorukaUpisano: Ned Stu 02, 2008 1:27 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Je Milane, baš sam htio zaustiti! Very Happy Oklopni krstaš GEORGIOS AVEROFF klase Pisa, jedini danas sačuvani primjerak tog tipa brodova.
Dokumentarac je zaista kvalitetno urađen, onaj footage prevrtanja SZENT ISTVANA je daleko najkompletniji i najkvalitetniji koji sam ikad vidio!
Mene je jedino živcirala ona baba. Svaka čast Franzu Duelleru ali ispada da se veliča trosatno održavanje smrtno ranjenog broda na površini kako bi se spasilo što više posade, umisto da se brod oteglio do obližnjeg Molata di se mogao nasukati i tako spasiti od potonuća.
I da, u pravu si - Horthy je bio nazočan porinuću teške krstarice PRINZ EUGEN u Kielu 1938., a njegova žena je bila kuma broda (oboje u sredini fotke)



Možebit da je SZENT ISTVAN i bio lošije kvalitete upravo zato što je građen u riječkom Danubiusu. Ne kažem da tamo ljudi nisu znali radit, ali ipak je potrebno nekakvo iskustvo u gradnji bojnih brodova - ipak to nisu ni torpiljarke ni razarači koje je taj škver dotada isključivo gradio. Zbog tog ustupka Mađarskoj (najveći dio jadranske obale pripadao je austrijskoj polovici carstva, osim Hrvatskog primorja od Suška do Karlobaga koje je bilo pod neposrednom hrvatskom upravom i Rijeke koju je prisvojila Mađarska, i ugarski parlament nije htio odobrit nijedan izdatak za mornaricu koji u jednakoj mjeri nije koristio i Mađarskoj) dovršenje broda je stalno kasnilo, da bi na kraju Austrijancima dodijalo i brod su odvukli na početku rata i dovršili u Puli 1915.

P.S. Onaj dokumentarac koji je slijedio, o lovu na DRESDENA, također je bio predobar!
Natrag na vrh
milan

Član od: 22 Svi 2008
Poruke: 410
Mjesto: Svicarska
PorukaUpisano: Ned Stu 02, 2008 2:29 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Pozdrav Essex,
Da onaj drugi dokumentarac sam vec vidio ali slazem se da je dobar, i takodjer jedna malo kontravezna licnost u prvom planu ovaj puta kasniji admiral Canaris.
Do ovog filma nisam znao za ulogu Franza Duellera oko potonuca ali ako je tocno da je ugasio plamene u kotlovnici prije kontakta sa vodom onda je ucinio veliku stvar jer je puno brodova od toga eksplodiralo ukljucujuci i veliku misterioznu eksploziju na Luzitaniji i druge...
Sa druge strane je bitno odrzavati paru za pomocne strojeve zbog pumpi i el. energije.
No cudi me da je doticna gospodja pronasla samo jedan grob poginulih sa S.I.-a jer minimalno sto vidim na jednom davnom dokumentarcu sa 3sat-a o potonucu S.I. se navodi da su na vojnom groblju u Puli minimalno sahranjena tijela 14 mornara koja su pronadjena da plutaju nakon potonuca i vide se neki spomenici sa datumom 10.VI.1918, na primjer jedno ime Josef Serda Teodorski...
Ja se sijecam da sam kao djecacic vidio na nekom groblju spomen plocu vezanu za potonuce S.I.-a i znam da mi se urezalo u pamcenje zasto ima i nekih drugih imena i prezimena koje ne zvuce hrvatski ali tada nisam imao pojma sto je K.u.K. i da je bila vise nacionalna.No ne znam zasigurno gdje je to bilo, Losinj,Silba,Ilovik,Pula.
Cini mi se da je na Losinju i molio sam moje u Losinju da pitaju grobare koji tamo rade a oni su rekli da ne znaju za tako nesto.Ne preostaje mi drugo nego da se slijedeci puta sam prosetam po groblju.
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
Pokaži ranije poruke:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Otvoreni maketarski forum Forum Indeks -> - od početaka do 1918. Vremenska zona: EET (Europa)
Idi na stranicu 1, 2  Naprijed
Stranica 1/2

 
Idi na:  
Ne možete slati svoje poruke u ovom forumu
Ne možete odgovoriti na teme ili poruke u ovom forumu
Ne možete izmijeniti vlastite poruke
Ne možete obrisati vlastite poruke u ovom forumu
Ne možete glasati u anketama foruma


Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group
Prerada na hrvatski jezik.
Igloo Theme Version 1.0 :: Created By: Andrew Charron