Otvoreni maketarski forum Forum Indeks


Mjesto za sve maketarske teme i dileme
 
 FAQFAQ   TražiTraži   Lista članovaLista članova   Grupe korisnikaGrupe korisnika   RegistracijaRegistracija   ProfilProfil   PrijavaPrijava 

Prijavi se za provjeru privatnih porukaPrijavi se za provjeru privatnih poruka   

Na današnji dan

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Otvoreni maketarski forum Forum Indeks -> - od početaka do 1918.
Vidi prethodnu temu :: Vidi sljedeću temu  
Autor Poruka
Essex
Gost
PorukaUpisano: Pon Kol 18, 2008 3:19 pm    Naslov poruke: Na današnji dan Citiraj ovaj komentar

Zna li možda netko o kome/čemu se ovdje radi prije nego ovo vidi g. Alaska? U neravnopravnoj borbi s njom je na dno otišlo i 173 članova posade, gotovo redom Dalmatinaca, otočana i primoraca





Nakon odgonetavanja, nadam se dobrom odazivu na temu
Natrag na vrh
Mario Raguž

Član od: 09 Stu 2005
Poruke: 1266
Mjesto: Dubrovnik
PorukaUpisano: Pon Kol 18, 2008 4:16 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Zenta!
_________________
Svi smo mi Marko Babić
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Alaska

Član od: 08 Svi 2007
Poruke: 450
Mjesto: Njemacka
PorukaUpisano: Pon Kol 18, 2008 7:51 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Tocno, ZENTA u neravnopravnoj borbi sa skoro cijelom francuskom bojnom flotom i jednom divizijom britanskih oklopnih krstasa. Srecom se bar razarac ULAN uspio povuci pod paljbom. Utjesno je samo da je Francuzima jako dugo trebalo da potope malu c. i kr. krstaricu, da je samo jedan brod gadjao i korigirao paljbu, prije bi je unistili. Ovako su cak i Francuzi imali gubitaka, jer su na nekim topovima eksplodirale cijevi. No domet ZENTINIH topova kalibra 120 mm (kratkih) nije bio dovoljan da dosegne protivnika. Poslije su se povukli ne spasavajuci prezivjele, iako su Britanci navodno htjeli (razaraci), ali im je zapovjedjeno da se povuku i stite velike brodove. Zanimljivo je da je u toj akciji, ali vise-manje kao promatrac, sudjelovao i britanski buduci admiral A.B. Cunningham, kao zapovjednik razaraca SCORPION,
_________________
Sve sto plovi moje!
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Poky

Član od: 16 Lis 2005
Poruke: 4711
Mjesto: Zagreb
PorukaUpisano: Pon Kol 18, 2008 9:49 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Za nas nepoznavatelje mornaričke povjesti ,može sam mali podatak kad i gdje se to dogodilo? I sv. rat?
_________________
Poky
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
Essex
Gost
PorukaUpisano: Pon Kol 18, 2008 9:56 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Evo Božidare.
Širem krugu ljudi ova laka krstarica je malo poznata, ali za brod njene veličine imala je iznimno uzbudljivu i sadržajnu karijeru, proputovala je ogromne udaljenosti po svim svjetskim morima (prava epska putovanja po dužini i trajanju) da bi na početku I. svj. rata skončala u blokadnoj zoni ispred crnogorske obale. Uz 4 Rapidkreuzer klase Spaun i Saida, meni osobno najdraži austrougarski brod.
Laka krstarica ZENTA sagrađena je u Pomorskom arsenalu u Puli i u službu je primljena 1899., kao prva od tri jedinice istoimene klase (druge dvije su bili ASPERN i SZIGETVÁR). Dobila je ime po gradiću u Bačkoj (srpski Senta, mađarski Zenta) kod kojeg je Eugen Savojski 11. rujna 1697. pobjedio tursku vojsku sultana Mustafe II.
Prema planovima austrougarske mornarice ZENTA je bila namijenjena stranim krstarenjima s osnovnom zadaćom da pronosi zastavu Carevine po dalekim zemljama. Za razliku od svojih blizanaca imala je u svrhu štednje goriva na dugim oceanskim krstarenjima i pomoćno jedrilje: dva križna jedra na prednjem, sošno i letna jedra na stražnjem jarbolu.
Odmah po završetku opremanja, ZENTA je pod zapovjedništvom kapetana fregate von Thomanna isplovila iz Pule i upućena je na Daleki istok di je u okviru međunarodne eskadre štitila interese velikih sila i sudjelovala u gušenju Bokserskog ustanka. Sa ZENTE je sredinom lipnja 1900. upućen odred od 2 časnika i 30 mornara za zaštitu austrougarskog poslanstva u Pekingu, koji se s drugim marincima ostalih velesila uskoro našao pod opsadom. Zbog kineske blokade ušća nije bilo moguće poslati pojačanja u pomoć, ali se intervencija uskoro proširila te je 50.000 vojnika probilo kinesku blokadu i oslobodilo opkoljene branitelje ambasada u Pekingu. U borbama u Kini poginuli su kapetan, 2 časnika i 4 mornara ZENTE.
"Smotra Dalmatinska" u broju 69 od 29. kolovoza 1903. donosi popis odlikovanih za junačko djelo prigodom ekspedicije u Kini: Juraj Uršić iz Selaca, Petar Fantov iz Tijesna, Nikola Hranueli iz Postira, Juraj Petrovac iz Jelse i posmrtno Josip Badurina Jerić iz Luna koga je "dušmansko zrno pogodilo u srce 26. svibnja 1900. na barikadama podignutim za obranu palače našeg poklisara".
Po izbijanju I. svj. rata ZENTA je s još tri broda upućena u Bar. Kako je bilo odlučeno da se blokira crnogorska obala do koje su Francuzi dopremali ratni materijal za Srbiju, za održavanje blokade određene su stare krstarice ZENTA i SZIGETVÁR, 3 razarača i 4 torpiljarke. Nakon službenog proglašenja blokade, smjenjivale su se obje stare krstarice u blokadnoj službi. Zbog opasnosti od protivničkog obalnog topništva premještena je blokadna zona dalje na pučinu di je 18. kolovoza 1914. u srazu s anglo-francuskom flotom potopljena ZENTA koja je sa sobom povukla više od polovice posade.
Prema izvješću kojeg je zapovjednik ZENTE, kapetan fregate Paul Pachner, uputio nakon spašavanja i zarobljavanja, ZENTA je 18. kolovoza u 4 sata ujutro isplovila iz Tivta i uputila se na blokadno krstarenje (Pachner je zapovijedanje brodom preuzeo tri dana ranije od oboljelog kapetana fregate Josefa Kulda). Ploveći po mirnom i tihom vremenu 5 Nm od obale između rta Volujice i rta Mendersa, ZENTA i razarač ULAN, koji je bio nešto južnije, opazili su s jugozapada stupove dima s Antantinih brodova koji su im se približavali. Zapovjednik je naredio uzbunu za borbu i usmjerio brod najvećom brzinom prema rtu Oštro, odnosno Boki kotorskoj. Skupina francuskih brodova također je krenula u tom pravcu formirajući borbenu liniju. ULAN je dobio nalog da se spasi i uspio je umaknut u Boku.
Kada je zapovjednik ZENTE vidio da ne može pobjeći goniteljima, usmjerio je provu broda na Kastel Lastvu (današnji Petrovac). Uz francuske brodove (njih 17), opazio je i nekoliko engleskih krstarica. Nešto prije 9 sati bljesnuli su hici upozorenja s Antantinih brodova, znak da traže predaju broda. Premda opkoljen i potpuno inferioran pred tolikim protivnikom, Pachner ne pomišlja ne predaju. Izdaje nalog da se podigne mala zastavna gala, a na prednjem jarbolu svilena počasna zastava koju je ZENTA dobila u Puli nakon povratka s Dalekog istoka. Tada se posljednji put ZENTA javila radio-telegrafskom porukom obalnim stanicama: "17 neprijateljskih brodova goni ZENTU. Prihvaćam borbu s francuskom flotom."
Nedugo zatim bljesnuli su prvi plotuni s najbližih oklopnih krstaša. Neprijatelj se približio na 10.000 metara kada su granate počele padati na brod. I ZENTA je počela uzvraćat, ali njezini 120 mm topovi bili su prekratkog dometa. Desetak minuta poslije, u 9.12 sati, bio je pogođen desni glavni parni vod; veći dio strojarskog osoblja na čelu s upraviteljem stroja Roterom bio je ubijen, a brod se zaustavio. ZENTA je neprijateljima bila nepokretna meta a pogoci su i dalje padali na brod i izazivali požare. Tada je jedna granata probila oplatu prednje kotlovnice i brod se počeo punit morem. Topovi su bili onesposobljeni jedan za drugim, bilo pogocima ili im je posada pobijena. Prema zapovjednikovom izvješću, sa ZENTE je prema neprijatelju upućeno više od 120 hitaca.
U to se vrijeme ZENTA nalazila otprilike 4-5 Nm W-SW od Kastel Lastve i polako tonula. Kada je Pachner vidio da se približavaju obali, naredio je da se brod napusti. Ispaljuju se torpeda, u more se bacaju povjerljivi dokumenti i pomagala. Oko 9.45 sve je bilo gotovo - najprije se podignula prova ZENTE i potom je cila krstarica preko krme kliznila u dubinu. Pachner navodi kako francuski brodovi nisu poduzeli ništa da bi spasili preživjele, već da su se udaljili prema jugu.
Brodolomci su plivali prema obali, a kada su vidili da nema opasnosti od francuskih brodova, s obale su se uputile ribarske barke da spase preživjele. Spašeno je 139 osoba, među kojima su bili gotovo svi časnici, njih 14. Poginula su 173 člana posade, a najviše žrtava bilo je među strojarskim osobljem, među njima i jedan časnik. Na obali su ih zarobili Crnogorci, smješteni su u zgradu Komande stanice, odjeveni i nahranjeni. Ranjenici su bili previjeni i njegovani, samo časnicima nije bio dopušten kontakt s ostatkom momčadi koja je bila odvojeno smještena. Poslije su bečki listovi pisali kako su internirani u Danilovgrad i da se s njima lipo postupa.
Tadašnji dalmatinski tisak donosi članke posvećene junačkoj borbi male krstarice protiv nadmoćnog neprijatelja. Nikada nije objavljen popis poginulih, dok je u dva navrata objavljen popis spašenih i zarobljenih.
"Smotra Dalmatinska" je u broju od 21. studenog 1914. objavila popis zarobljenika sa ZENTE. To su bili:

Blagajić Burić Bartul sa Šolte,
Brković Jovan Andrijin iz Perasta,
Buča Vaclav iz Biograda,
Čorkala Krste Šimin iz Tijesnog,
Čubrić Marko Josin iz Tijesnog,
Ćurin Vicko Antin iz Bogomolje na Hvaru,
Dumić Ive Krstov s Raba,
Dunda Franjo iz Imotskog,
Lazić Božo Matin iz Trogira,
Lovrić Paško Antin iz Trogira,
Marinić Josip Marinov iz Splita,
Marinović Juraj Jurin iz Vele Luke,
Markoš Josip Šimunov iz Šibenika,
Mirković Kažimir Petrov iz Salija,
Načeta Ivan Frane Antin iz Raba,
Nikaljević Kosto Spraje Đurin iz Grblja,
Skroče Ivan Markov iz Zadra,
Spaniol Simonelić Josip Ante Šimunov iz Raba

"Narodni List" donosi u rujnu popis preživjelih časnika, a u studenom isti popis posade s još dva nova imena zarobljenih:

Ivan Bačić iz Blata na Korčuli,
Mate Kurtin iz Zadra

Međutim, očito je da je popis preživjelih članova posade bio nepotpun s obzirom na broj spašenih. Krajem siječnja 1916. okončano je njihovo zarobljeništvo u Crnoj Gori.

ZENTA zauzima posebno mjesto u sjećanju Dalmatinaca i Splićana. Dva su razloga tome: prvi je povezan s tragičnom sudbinom broda i većeg dijela posade na samom početku I. svj. rata, a drugi je što jedna splitska uvala nosi ime Zenta. Vezu Splita i ZENTE istraživao je Perislav Petrić, splitski toponomastičar. Početkom 20. st. u Splitu se mladež počinje organizirano bavit plivanjem, pri čemu najveću zaslugu za njihovo okupljanje ima dr. Edo Karaman. Pojedinci su prema svojim sposobnostima u moru dobivali imena ratnih brodova: "krstarice", "torpedinjere" i sl. Sam Karaman je dobio nadimak "Admiral Togo" po tada poznatom japanskom admiralu. Petrić pretpostavlja da su greben - istaknutu siku u uvali Kalafati nazvali tada Zenta u spomen na poginule s broda. Poslije je cijela uvala dobila ime Zenta. To ime nosi i danas.
Tek 87 godina poslije potonuća, ostatke ZENTE otkrili su ronioci RK "Triton" iz Beograda. Brod leži na 73 metra dubine, u muljevitom dnu. Snimke potonulog broda prikazane su ronilačkoj javnosti ali ja ih nažalost nisam imao prilike vidit. Šjor Željko?
Natrag na vrh
Poky

Član od: 16 Lis 2005
Poruke: 4711
Mjesto: Zagreb
PorukaUpisano: Pon Kol 18, 2008 10:43 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Svaka čast, to je odgovor! Fala Essex!
Zbilja zanimljiva povjestna priča.
Ne znam kako je kod vas ,ali mene svaki put kad čitam o pomorskim bitama i potapanjima ,pogotovo brodova vezanih uz našu povjest ,jednostavno obavije sjeta i počnem razmišljati o nepravdi koja nam je činjena kroz povjest od strane "pravednih i demokratskih velikih sila"i njihovim "velikim i hrabrim pobjedama"... Sorry na malom OTu
_________________
Poky
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
Tasma

Član od: 02 Svi 2007
Poruke: 988
Mjesto: Prigorje
PorukaUpisano: Pon Kol 18, 2008 11:00 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Very Happy Odlično Essex, uvjek me vesele tvoje poduke, uvjek nešto novog za naučit. Štete što "priča" nema sretniji kraj, ali tako je to... Nažalost više znamo o njemačkim brodovima a malo ili gotovo ništa o onome što nam je plovilo i polovi u vlastitom "dvorištu". Sad
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
frka

Član od: 16 Lis 2005
Poruke: 1321
PorukaUpisano: Uto Kol 19, 2008 7:55 am    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Ako bude sve po planu, u rujnu idemo roniti nekoliko dana na ZENTU. Organizator je jedan crnogorski ronilački centar sa čijim sam vlasnikom prijatelj, a ovi su već organizirali nekoliko ekspedicija na tu olupinu. I meni je ZENTA prirasla srcu zbog njene burne povijesti i herojskog kraja.
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Boris G.

Član od: 03 Ruj 2007
Poruke: 3947
Mjesto: SPLIT
PorukaUpisano: Uto Kol 19, 2008 9:37 am    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Essex Napisao/la:
Snimke potonulog broda prikazane su ronilačkoj javnosti ali ja ih nažalost nisam imao prilike vidit.


http://www.dcmarina.com/zenta-galerija.php
_________________


MAK "Reoplan"
Natrag na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Essex
Gost
PorukaUpisano: Uto Kol 19, 2008 3:08 pm    Naslov poruke: Citiraj ovaj komentar

Ima tu i drugih stvarno krasnih fotografija, hvala!
Još nekoliko fotki s moje strane, većina je iz Siecheove Die Kreuzer der k. und k. Marine (Marine Arsenal - Band 27)


Ovdje je prikazana u Puli, u tropskoj shemi, neposredno prije prvog isplovljavanja na Daleki istok. U pozadini je otok s halama Pomorskog arsenala - danas je to Uljanik


Krmeni 12 cm L/40, Bangkok, 27.1.1901.


Zanzibar, studeni 1902.


Prekrasna slika ZENTE. Nažalost nemam podataka di je snimljena, ali po ovim svim sampanima oko nje definitivno je Daleki istok, vjerojatno Kina. Kako se u pozadini vidi i zvonik crkve, možda je ovo luka Tsingtao u njemačkoj koloniji Kiaochow (?)
Natrag na vrh
Pokaži ranije poruke:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Otvoreni maketarski forum Forum Indeks -> - od početaka do 1918. Vremenska zona: EET (Europa)
Stranica 1/1

 
Idi na:  
Ne možete slati svoje poruke u ovom forumu
Ne možete odgovoriti na teme ili poruke u ovom forumu
Ne možete izmijeniti vlastite poruke
Ne možete obrisati vlastite poruke u ovom forumu
Ne možete glasati u anketama foruma


Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group
Prerada na hrvatski jezik.
Igloo Theme Version 1.0 :: Created By: Andrew Charron