Izrada crnogoricnog drveća

Igor_A. · Upisano: Ned Ožu 14, 2010 3:21 pm Naslov poruke: Izrada crnogoricnog drveća

Pozdrav svima,

Kolega Grunf ma zamolio da izradim tutorijal o izradi stabalaca. Pokušao sam u ovoj temi objedinit svoje spoznaje do kojih sam došao istražujući po internetu i neka vlastita iskustva. Nadam se da ćete ovdje pronaći neke zanimljive ideje, vezano uz izradu stabalaca, i naravno očekujem vaše komentare i sugestije.

Prije nego objasnim način na koji izrađujem drvca, htio bi reći par riječi o nekim osnovnim karakteristikama stabala crnogorice u prirodi i onih kupovnih za ugradnju na makete/diorame, te o meni poznatim tehnikama izrade istih.

Po onome što se može 'izgooglati' na internetu, može se doći do podataka da npr. smreke i jele dosežu u visinu 40-50m i do 2m promjera u deblu, primorski bor raste do visine 30m i sl. Nekakav prosjek za 'odrasle' smreke i jele bi bila visina 20 - 30m i promjer debla 0,5 - 1m. Oblik krošnje crnogorice isto tako može varirati, neke od mogućih oblika možete vidjeti ovdje. Treba uzeti u obzir i mjesto na kojem stablo 'raste'. U prirodi istovrsna stabla koja rastu u različitim dijelovima šume izgledaju različito. Npr. stabla koje rastu na rubu šume ili na osami, gdje ima više svjetla, obično imaju bujniju i zeleniju krošnju od stabala koja rastu zbijena u središtu šume, gdje svjetlo prodire samo do gornjih dijelova krošnji, pa onda takva stabla imaju manju krošnju koja je zelena u gornjem dijelu, a veći dio donjeg dijela stabla je prekriven suhim granama, ovo je osobito učljivo kod crnogorice.
Kad uzmemo referentne vrijednosti dimenzije stabla i svedemo ih na mjerilo u kojem modeliramo dobijemo neke okvirne dimenzije koje bi naše drvce trebalo imati ako bismo htjeli vjerno prikazati stvarnost. Npr. za mjerilo 1 : 35, to bi izgledalo ovako,

uzmimo da stablo u prirodi ima visinu h=25m i promjer debla 2R=0,7m. Pretvoreno u centimetre to je onda,

visina - h = 2500cm

promjer debla - 2R = 70cm

Kada te vrijednosti svedemo na mjerilo 1 : 35 ,

visina (u mjerilu 1 : 35) - h = 2500 / 35 = 71,4cm

promjer debla (u mjerilu 1 : 35) - 2R = 70 / 35 = 2cm

u mjerilu H0 odnosno u 1: 87, za koje bi se moglo uzeti da je, barem što se drvaca tiče, kompatibilno sa mjerilom 1 : 72 ,

visina (u mjerilu 1 : 87) - h = 2500 / 87 = 28,7cm

promjer debla (u mjerilu 1 : 87) - 2R = 70 / 87 = 0,8cm

ili u mjerilu N odnosno u 1: 160, u kojem ja trenutno modeliram,

visina (u mjerilu 1 : 160) - h = 2500 / 160 = 15,6cm

promjer debla (u mjerilu 1 : 160) - 2R = 70 / 160 = 0,4cm

Možete usporediti ovako dobivenu visinu, sa visinama kupovnih stabalaca za pojedina mjerila koja se mogu naći na tržištu (NOCH,Faller, Busch) npr., za mjerilo H0 (1 : 87) visina tvornički proizvedenih stabalca crnogorice se kreće od 10 - 25cm, a za mjerilo N (1 : 160) se nude stabalca crnogorice čija visina se kreće od 3,5 - 15cm. Već za neku umjernu cijenu, npr. ovaj paketić crnogorice od NOCH-a košta 15,99 €, se može kupiti dovoljan broj stabalaca za izradu manjeg šumarka,

Nedostatak kupovnih stabalaca je to što na maketi djeluju pomalo sterilno i unificirano, pa ako želite korak više u postizanju realističnog prikaza na svojoj maketi/diorami rješenje je samogradnja. Na svakome je da procijeni što mu više odgovara. Ja sam se odlučio za samogradnju, i s tim ciljem sam se posvetio potrazi za raznoraznim tutorijalima o izradi stabalaca koji su dostupni na internetu. Do sada sam otkrio nekoliko tehnika izrade.
-------
Tehnika izrade gdje se za izradu 'stabla' koristi žica a za grane se mogu koristiti različite vrste vlakana. Kako to funkcionira možete pogledati na ovom videu gdje prikazana izrada stabalaca za Z mjerilo (1 : 220). Isti princip se može primjeniti i za krupnija mjerila,
http://www.youtube.com/watch?v=_Rf_bejdO8g&feature=related

-------

Tehnika izrade stabalaca od žice, tu je par linkova na kojima je vidljivo o kakvoj je tehnici riječ,

http://www.modelrailroadforums.com/forum/showthread.php?t=5015&page=2

http://www.armorama.com/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=135&page=1

-------

Tehnika izrade stabalaca od materijala koji se na engleskom naziva 'hogs hair' odnosno 'material for furnace filter'. Ovako izgleda taj vlaknasti materijal,

furnace filter trees – tutorial

http://www.modelrailroader.ca/niagara-escarpment-system/scenery/spruce-trees-from-scrub-pads/

furnace filter trees – rasprave na forumima

http://model-railroad-hobbyist.com/node/996

http://model-railroad-hobbyist.com/node/1082

YouTube video koji prikazuje način izrade, točnije pokušaj

Adventures in Making Trees: Part

http://www.youtube.com/watch?v=0Jtwt7UYU2Y&feature=SeriesPlayList&p=C2BA480214C340AF

Adventures in Making Trees: Part 9

http://www.youtube.com/watch?v=pD9U5FhE1Sg&feature=SeriesPlayList&p=C2BA480214C340AF

-------

Tehnika izrade crnogorice pomoću sasušenih grančica biljke zvane 'caspia'. Meni drvca izrađena ovom tehnikom djeluju najuvjerljivije. Izrada podrazumjeva bušenje minijaturnih rupica na drvenom štapiću koji predstavlja 'stablo', a onda se u izbušene rupice umeću/lijepe grančice od 'caspie'. Još uvijek nisam odgonetnuo o kojoj se točno biljci radi, to mogla bi biti ova biljka 'caspia',

http://www.driedflowersdirect.com/Retail_dry_flower_caspia.htm

Uspio sam ju pronaći kod cvjećara, barem mislim da je to ta biljka, raste kod nas na obali uz more i ima roza cvjetove. Cvjećarka mi je otkinula jednu grančicu pa sam ju poslikao,

a ovo je fotografija izrađenog drvca (posudio sam ju sa jednog stranog foruma), doduše ovom stabalcu još nedostaje zeleni posip po granama,

E sad, kad usporedim grane na ovom drvcu i grančicu koju sam dobio od cvjećarke, više nisam siguran radi li se o istoj biljci, moguće da postoji više sličnih biljaka pod nazivom 'caspia'. Uostalom, mislim da to i nije toliko bitno, za grane može poslužiti i neka druga slična sasušena trava sa cvjetićima, s tim da je poželjno da trava bude čim žilavija.

-------

Naišao sam i na nekoliko tutorijala o različitim tehnikama izrade stabalaca bjelogorice, evo par linkova,

'Sagebrush Tree Tutorial' - http://www.fsmtrees.com/tutorial1.htm
- http://www.fsmtrees.com/tutorial2.htm
------
Još jedan sličan tutorial nazvan 'Modeling trees with leaves',
http://members.shaw.ca/twofootBill/shopSelkirkAspen.htm
------
I na kraju tutorijal 'How to make Scenic Express Supertrees' koji objašnjava postupak izrade vrlo realističnog drveća od grančica tzv. 'skandinavskog grma'. O ovome tutorijalu raspravljali smo u temi Izrada drveća - How to make Scenic Express Supertrees.
Link za tutorial - http://www.fcsme.org/bcarl/how_to_make_scenic_express_supertrees.htm
-----
Ideje su tu, treba skupiti prikladne materijale i upustiti s u eksperimentiranje! Dosta od potrebnih materijala moguće je skupiti u prirodi, samo treba malo potražiti.

Izrada stabla crnogorice – moj način

Ono što bi prvo trebalo odrediti, to su približne dimenzije stabalaca koja mislite izrađivati, tako da budu koliko toliko u suglasju s mjerilom u kojem modelirate i da se mogu uklopiti u nekakve predviđene dimenzije vaše makete/diorame. Ja sam za svoju željezničku maketu u mjerilu 1 : 160, za sada procjenio da bi mi odgovarala stabalca visine 10 - 16cm, preneseno u stvarnost to bi bila stabla visoka 16 - 26m, a debljina 'debla' bi u tom slučaju varirala od 2,5 - 4mm, ovisno o visini stabla. To bi bila ona stabla od kojih mislim slagati 'šumu', a uz to namjeravam izraditi i nešto manjih, 'mladih' stabalaca koja ću 'posaditi' uz rub šume, na čistinama i sl.

Za izradu 'debla' koristim bukove letvice kružnog presjeka, promjera 3,4 i 5mm, koje nabavljam u Bauhausu, a za manja stabla ću koristiti kupovne štapiće za ražnjiće i čačkalice.

Ovo j e stabalce koje sam nedavno izradio,

Zumirani donji dio krošnje,

Primjetio sam da mi posip nije sasvim dobro primio boju, a bilo bi dobro i da su grane nešto gušće.
Posip možete izraditi i sami. Ja radim tako da sameljem spužvu prije bojanja, pomješam ju sa bojom i nakon sušenja ponovo sameljem. Za bojanje koristim akrilne boje, probao sam prvo sa uljanim bojama, ali boju prethodno treba razrijediti, pa dosta smrdi dok se suši (pogotovo ako sušite doma na radijatoru), tako da preporučam akrilne boje. Najteže je pogoditi željenu nijansu zelene ili neke druge boje. Cijela smjesa mljevene spužve i boje ima jednu nijansu dok je vlažna, sušenjem se boja mijenja, a nakon mljevenja se dobije konačna nijansa, pa sad ako ne odgovara treba ponovo dodavati boju, sušiti, mljeti. Za mljevenje koristim stari električni mlinac za kavu, može poslužiti i multipraktik, ako ima sjeckalicu. Spužva se u većim količinama može nabaviti u dućanima koji prodaju tapetarski pribor, u Zagrebu je jedan u Martićevoj, blizu križanja s Bauerovom, a može poslužiti i komad spužve iz starog namještaja, spužva za suđe i sl.
Ja modeliram u mjerilu 1 : 160, pa mi se posip od spužve učinio malo prezrnat. Nedavno sam se dokopao ‘kapa’ ploča, izgledaju ovako,

Kada se makne tanki karton kojim su oblošene s obje strane, ostane materijal koji je fine spužvaste strukture,

Izlomio sam ovaj materijal na sitne komade, samljeo u mlincu za kavu i pomješao sa razrjeđenom svijetlo zelenom dakrilnom bojom.

Kada se smjesa osušila ponovo sam ju samljeo u mlincu za kavu i dobio fini posip.
Prije mljevenja

Nakon mljevenja

Pokušao sam samljeti i stirodur, budući da mi se materijal kojim su ispunjene kapa ploče učinio jako sličan stiroduru, ali nisam postigao željeni rezultat, nisam uspio stirodur fino samljeti,

'Deblo' ću izraditi od štapića od bukovog drveta, kružnog presjeka, promjera 5mm,

'Deblo' turpijanjem stanjim prema vrhu, kako bi nalikovalo izgledu debla u prirodi.

Iako drveni štapić već ima teksturu sam po sebi, ja ga još dodatno potegnem nekoliko puta po zupcima pile za željezo, kako bi malo pojačao teksturu i tako simulirao koru na deblu. Ovo potezanje po zupcima pile za željezo sam sam smislio, možda se vi dosjetite nekog zgodnijeg načina.

Nakon obrade, deblo treba obojati/patinirati. S bojanjem debla još eksperimentiram. Obično prvo farbam sa akrilnim bojama, premaz smeđe, pa onda nekakva svijetlo siva uz dodatak zelene i smeđe i kad se akrilne boje posuše još premažem sa razrjeđenom crnom uljanom bojom koju pobrišem sa krpicom prije nego se do kraja posuši, pa tako još malo naglasim teksturu i na kraju prođem malo sa finim šmirglom, ali skroz lagano. Ne dobijem svaki put identičnu boju debla, ali ako pogledate i u pravoj šumi, možete primjetiti da boje stabala variraju.

Nakon bojanja, na deblu bušim rupice. Ovo je najmukotrpniji dio posla. Kod crnogorice su grane obično prstenasto raspoređene oko debla, na nekakvim približno jednakim razmacima, pa onda i ja nastojim kod bušenja rupica oponašati taj raspored.

Sad je deblo spremno za dodavanje grana.

Za izradu grana koristim nekakvu travu kojoj ne znam ime, a raste na zaraštenoj livadi u blizini zgrade u kojoj stanujem, kolega vukii kaže ' biljka je drač,kod mene to zovu"vrbenija" '. Mislim da može poslužiti bilo kakva slična suha biljčica koja po sebi ima sitne cvjetiće, jedino bi bilo zgodno da je čim manje krhka. Ova trava koju trenutno koristim je prilično krhka, a kad uložite trud i izradite realistično drvce nije baš zgodno kada vam se svako malo odlomi pokoja grana. Zato mislim da ću se uskoro uputiti u potragu za nekom prikladnijm biljčicom. Ovo je suha trava koju trenutno koristim,

U većini tutorijala koje sam našao posip se na stablo dodaje posljednji. Meni nekako više odgovara izraditi grane skupa sa posipom, pa ih onda ljepiti na stablo.

Izrađene grane ostavim preko da se noći posuše, prije ljepljenja na deblo,

I konačno lijepim grane,

Dovršeno stablo,

U usporedbi sa svojim prethodnikom,

I u usporedbi sa lokomotivicom,

To bi bilo to Smile

Igor_A. · Upisano: Pon Ožu 15, 2010 1:04 pm Naslov poruke:

Evo par referentnih fotki crnogorice. Radi se o smrekama i jelama na Velebitu, točnije na Štirovači Smile

,

na ovoj fotki zorno možete vidjeti koliki može biti promjer debla,

odnos visine čovjeka i stabla smreke,

Igor_A. · Upisano: Pon Ožu 15, 2010 6:23 pm Naslov poruke:

'Deblo' sam prvo pofarbao sa razrjeđenom Revell-ovom aqua color br. 36184 Laderbraun matt, zatim sa razrjeđenom Revell-ovom aqua color br. 36157 Grau matt sa dodatkom male količine 36184 Laderbraun matt i 36364 Laubgrun seidenmatt, a na kraju kada su se akrilne boje posušile, još jedan premaz sa jako razrijeđenom Revell-ovom email color br.6, to je nekakva crna mat.
Za bojanje posipa (samljeveni komadići pjenastog materijala od kojeg su izrađene kapa ploče) sam koristio čistu Revell-ovu aqua color br. 36364 Laubgrun seidenmatt, s tim da sam posip bojao u dva navrata, prvi put sam očito dodao premalo boje ili sam ju previše razrijedio pa mi je posip ispao nekako blijed (s njim sam radio 'prvo' stablo), tu je teško odrediti neki omjer, treba eksperimentirati.

Jučer sam bio u Bauhausu na Jankomiru u potrazi za bojama koje Grunf spominjao i od akrilnih zelenih sam našao RAL6005, ako sam dobro zapamtio oznaku, ali ta mi je pretamna za izradu posipa. Dobra bi vjerojatno bila RAL6002, to je svjetlija zelena, ali nju imaju samo u enamel/uljanoj varijanti nažalost Confused

, tako da ju za sada nism uzimao, ali ako mi ponestane Revell-ove aqua color br. 36364 Laubgrun, možda uzmem i tu uljanu boju, samo ću onda posip sušiti na balkonu Smile

.